Realizam
Realizam je dio slikarstva koji se fokusira na prikazivanje vizualno tačne slike. Slikari realisti pokušavali su uhvatiti upravo ono što su vidjeli u stvarnom životu, umjesto da stvaraju idealiziranu verziju kao što su to radili klasični umjetnici renesanse.
Većina ranih realističkih slika bili su portreti i pejzaži (korišćeni za snimanje izgleda prirode), ali su kasnije prošireni na druga područja slikarstva kao što su predstavljanje domova, posla i prirodnog okruženja. Kako bi prenijeli osjećaj realizma u svojim slikama, realistički slikari često su koristili miješanje boja, harmoniju perspektive i gradaciju tonova kako bi stvorili iluziju da gledalac zapravo gleda u trodimenzionalne (3D) objekte iz stvarnog života. Ispravan prikaz volumena bio je od velike važnosti i korištene su tehnike poput sjenčanja kako bi se stvorila iluzija volumena. Realistički slikari su također često koristili chiaroscuro (kontrast između svjetla i tame) u svojim slikama kako bi stvorili fokus na određenim objektima i izolirali ih od drugih.
Realizam se prvi put pojavio sredinom 19. veka kada su umetnici pokušavali da prikažu ono što vide u svetu oko sebe. To je bilo u suprotnosti sa izrazito idealiziranim slikama renesanse i baroka i može se smatrati dijelom romantizma. Tokom realizma, naglasak je bio i na individualnom iskustvu, a ne na konceptima poput onih zasnovanih na religiji ili mitologiji, koje su koristila srednjovjekovna i ranorenesansna umjetnička djela (ovo se naziva sekularizacija umjetnosti). Slikari realisti se također nazivaju prirodnjacima, ali realizam je konkretniji od tog pojma. Realizam je postao dominantna forma zapadnog slikarstva sredinom do kasnog 19. vijeka, a karakterizirale su ga teme svakodnevnog života. To je bilo u suprotnosti s drugim pokretima u to vrijeme koji su bili ili formalistički ili romantični. Slikari realisti 19. veka želeli su da što vernije snime prizore, kako bi ih drugi ljudi iskoristili za misaonu sliku zajedničkog života u Evropi i Americi. Posebno su se fokusirali na ruralni (seoski) život i život radničke klase koji su romantičari općenito ignorirali. Mnogi slikari realisti Gustave Courbet i Jean-François Millet slikali su prizore farmera na selu, dok su Thomas Eakins i Édouard Manet prikazali prizore života u velikim gradovima. Realizam se može posmatrati kao deo želje za naturalizmom koja se dogodila tokom industrijske revolucije. Industrijska revolucija pretvorila je seoski život u urbanu sredinu. To je natjeralo mnoge seljake i stanovnike malih gradova u gradove, a gradskim radnicima dalo više vremena za ležerno razmišljanje o životu.
Slikari realisti su željeli da budu što precizniji u prikazu različitih životnih scena i koristili su detaljno posmatranje prirode da bi to postigli. Realistički umjetnici iz sredine 19. stoljeća komentirali su ono što su vidjeli i doživjeli u svakodnevnom životu. Bili su poznati kao slikari "Oko" jer su željeli pokazati ljudima stvari koje nikada prije nisu primijetili. Njihovi napori rezultirali su novim idejama o kompoziciji, formi i tehnici koje su postale temelj moderne umjetnosti.