Mikelanđelo
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni, poznatiji kao Michelangelo, bio je talijanski vajar, slikar, arhitekta i pjesnik visoke renesanse. Rođen je 6. marta 1475. u Capreseu, Toskana, Italija, od porodice Lodovica di Leonarda Buonarotija Simonija i Francesca di Neri del Miniato di Siena. Michelangelo je bio drugi od petorice braće, a njegova porodica je živjela u Firenci, gdje je njegov otac radio kao državni administrator.
Mikelanđelovo djetinjstvo nije bilo lako, jer je njegova majka patila od lošeg zdravlja, a otac nije bio previše podržavao njegova umjetnička nastojanja. Međutim, pronašao je utjehu u svojoj strasti za umjetnošću i počeo je studirati kod slikara Domenica Ghirlandaia u dobi od trinaest godina.
Godine 1494. Michelangelo se preselio u grad Bolonju da studira skulpturu pod vodstvom Niccolò dell'Arca. Kasnije se vratio u Firencu i radio za moćnu porodicu Mediči, gdje je bio izložen klasičnoj umjetnosti starog Rima i Grčke koja je uvelike utjecala na njegov stil.
Mikelanđelo se nikada nije ženio i nema zapisa o bilo kakvoj romantičnoj vezi u njegovom životu. Međutim, imao je bliska prijateljstva sa nekoliko umjetnika i učenjaka, uključujući slikara i arhitektu Raphaela i pjesnikinju Vittoria Colonna.
Mikelanđelova radna mesta uključivala su Firencu, Rim i Kararu, gde je radio na raznim narudžbinama, uključujući čuvenu statuu Davida, plafon Sikstinske kapele i kupolu bazilike Svetog Petra.
Mnogi umjetnici su utjecali na Michelangela tokom njegove karijere, uključujući vajare Donatela i Verrocchia i slikare Masaccia i Botticellija. Michelangelo je također bio u velikoj mjeri inspiriran djelima starogrčkih i rimskih umjetnika, koje je opširno proučavao.
Michelangelo je bio poznat po svojim jedinstvenim tehnikama u slikarstvu i skulpturi. Njegov stil je karakterizirao korištenje dramatične rasvjete, složene kompozicije i naglasak na ljudskoj anatomiji i formi.
Mikelanđelov uticaj na svet umetnosti ne može se preceniti. Njegov rad predstavlja vrhunac umjetničkog dostignuća, a njegove inovacije u tehnici i stilu imale su trajan utjecaj na generacije umjetnika.
Evo Mikelanđelovih pet najvažnijih slika:
-
Strop Sikstinske kapele: Oslikano između 1508. i 1512. godine, ovo remek djelo sadrži devet scena iz knjige Postanka, uključujući stvaranje Adama i potop.
-
Poslednji sud: Ova freska, naslikana na oltarskom zidu Sikstinske kapele, prikazuje drugi Hristov dolazak i sud dušama čovečanstva.
-
Doni Tondo: Ova kružna slika prikazuje Svetu porodicu i smatra se jednim od Mikelanđelovih najvažnijih dela u mediju slikarstva.
-
Raspeće Svetog Petra: Ova freska, naslikana u Cappella Paolina, prikazuje mučeništvo Svetog Petra i poznata je po dramatičnom osvjetljenju i dinamičnoj kompoziciji.
-
Obraćenje Saula: Ova freska, naslikana na stropu Cappella Paolina, prikazuje biblijsku priču o Saulovom obraćenju na kršćanstvo i prikazuje Mikelanđelovu upotrebu svjetla i sjene.