Carl Spitzweg
Karl Spitzweg je bio poznati njemački slikar iz doba bidermajera, rođen 5. februara 1808. godine u Unterpfaffenhofenu u Bavarskoj. Njegovi roditelji bili su Franz Spitzweg, bogati farmer, i Elisabeth Pfeiffer. Kao dijete, Karl se zanimao za slikanje i crtanje, a prve lekcije dobio je od oca, koji je bio vješt umjetnik amater.
Godine 1827. Spitzweg se preselio u Minhen da studira farmaciju i počeo da pohađa časove slikanja u svoje slobodno vreme. Ubrzo je razvio strast za slikanjem i odlučio da se njime bavi kao karijerom. Godine 1830. napušta studije farmacije i počinje raditi kao samostalni umjetnik.
Godine 1834. Spitzweg se oženio Emilie Seidel, sa kojom je imao dvoje djece, ali je brak završio razvodom 1854. Kasnije se ponovo oženio i dobio još jedno dijete.
Spitzweg je imao mnogo prijatelja u umjetničkoj zajednici, uključujući slikara Eduarda Schleicha starijeg i kolekcionara umjetnina Franza von Lenbacha. Na njega su također utjecali romantični slikar Caspar David Friedrich i holandski majstori, posebno Jan Vermeer.
Spitzwegove slike često su prikazivale svakodnevni život i duhovite scene društva srednje klase, s fokusom na pojedinačne likove i njihove neobične karakteristike. Poznat je po upotrebi jarkih boja, pažnji posvećenoj detaljima i hirovitom stilu.
Spitzweg je tokom svoje karijere radio na različitim lokacijama, uključujući Minhen, Beč i Pariz, gdje je provodio vrijeme proučavajući i izlažući svoje radove.
Spitzwegove slike ostavile su značajan trag u svijetu umjetnosti, a njegov stil je utjecao na kasnije generacije umjetnika. Njegova djela poznata su po svojoj bezbrižnosti i šarmu, a nude jedinstven uvid u kulturu srednje klase iz doba bidermajera.
Evo pet najvažnijih slika Karla Spitzwega:
-
Knjiški moljac (1850): Ova slika prikazuje čovjeka zaokupljenog čitanjem, okruženog knjigama i papirima. To je jedno od najpoznatijih Spitzwegovih djela i odražava intelektualizam i ljubav prema učenju koji su karakterizirali eru bidermajera.
-
Siromašni pjesnik (1839): Ova slika prikazuje otrcano odjevenog pjesnika kako sjedi na potkrovlju, okružen knjigama i razbijenom vazom. To je potresan komentar o borbama umjetnika tokom perioda bidermajera.
-
Gavran (1845): Ova slika prikazuje ženu u mračnoj prostoriji, okruženu zlokobnim sjenama i gavrana koji sjedi na grani. To je opsjedavajući i atmosferski rad koji pokazuje Spitzwegovo majstorstvo raspoloženja i emocija.
-
Ljubavno pismo (1855): Ova slika prikazuje ženu koja čita pismo dok sjedi na klupi u bašti. To je romantična i idilična scena koja dočarava nevinost i ljepotu bidermajera.
-
Medeni mjesec (1856.): Ova slika prikazuje mladoženja na medenom mjesecu, okruženog cvijećem i pejzažom. To je radosno i optimistično djelo koje slavi radosti ljubavi i braka.