Barok
Barokni umjetnički stil protezao se od početka 17. do sredine 18. vijeka. Bio je poznat po kiparstvu, slikanju, poeziji i muzici. Barok je u Europi procvjetao uglavnom u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, ali se proširio i na Španjolsku, Portugal, Holandiju, Englesku i sjevernoevropske zemlje. Barokni umjetnički stil pojavio se tijekom renesansnog razdoblja, ali se odvojio od tradicionalnih renesansnih vjerovanja, ističući više na nepravilnostima i drami. Postao je mnogo emotivniji, slobodniji i izražajniji u odnosu na rigidnost i formalnost renesanse. Barokna djela obično su obožavala Božju veličinu i koristila su se za prenošenje religioznih poruka. Takođe je olakšao društvenu hijerarhiju kroz umjetnička djela koja su pokazala moć, bogatstvo i autoritet. Barok je započeo umjetničkim djelima koja su bila mnogo emotivnija, dramatičnija i nepravilnija u odnosu na renesansna umjetnička djela. Takođe je pokazao slobodu izražavanja koja u renesansnom periodu nije bila moguća. Umjetnici su na svojim slikama koristili dinamične pokrete kako bi pokazali svoje osjećaje i osjećaje prema religiji. Prikazivali su razne emocije poput radosti, straha od bola i smrti, dok su prikazivali religiozne svece i biblijske događaje. Većina umjetničkih djela pokušala je komunicirati s ljudima o Isusu Kristu i Bogu putem emocionalnih slika koje su naglašavale dramu, a ne formalnost i vladavinu poput renesansnih djela. Barokni umjetnici obično prikazuju religijske scene na zamršen način kako bi skrenuli pažnju javnosti na njih. Barok se razvio u Italiji, gdje je i rođen, dok se istovremeno razvijao u Njemačkoj, Francuskoj i Španiji. Barokni umjetnici prenosili su svoje tehnike u druge zemlje uglavnom kroz umjetnička djela koja su putovala kroz crkve. Umjetnički stil migrirao je u Nizozemsku gdje su holandski slikari usvojili tehniku raslojavanja boja i koristili ih kao sjenčanje kako bi djelo učinili dramatičnijim i atraktivnijim. Barok je postao vrlo popularan u Njemačkoj kada je vladar Bavarske, vojvoda Wilhelm V naručio slikarima poput Petera Paula Rubensa i Johanna Baptista Sprangera da oslikaju njegovu rezidenciju i dvorac. Barokna umjetnička djela postala su još dramatičnija nakon što je njemački umjetnik Pieter Brueghel stvarao sjene na površinama pomoću tamnih boja u svojim umjetničkim djelima. Tehnika je nazvana chiaroscuro i učinila je barok dramatičnijim čak i ako sama slika nije imala religioznu temu. Barokne slike pokušavale su što više komunicirati s ljudima putem njihovih vizuelnih sposobnosti koje su obično uzrokovale iskrivljenja ili ekstremno kretanje figura. Umjetnici su koristili posebne svjetlosne efekte poput svjetlosti straga, svijetlih mrlja i jakih kontrasta svjetlosti i tame kako bi istakli svoja umjetnička djela. Barokna umjetnička djela bila su vrlo detaljna i obično su prikazivala priče iz Biblije. Umjetnici su prilikom slikanja ovih scena obraćali veliku pažnju na izraze lica ili Isusa, Djevice Marije ili nekog od svetaca. Koristili su bogate boje poput grimizne, zlatne i crvene kako bi unijeli više drame i osjećaja u religiozne tematske slike. Takođe su na vrlo detaljan način slikali raspeća, raspela, svete porodice i druge hrišćanske simbole kako bi pokazali svoju privrženost religiji. Barokna umjetnička djela obično su bila privlačnija pomoću zlatnih ukrasa na okvirima i pozadinama.
Adriaen Brouwer, 1630 - Pušač - grafika
od 32,99 €
David Teniers mlađi, 1640. - Pušač - grafika
od 28,99 €